Pedestrians’ routes in urban areas are most influenced by the presence of amenities and the fastest ways to reach them. Studies show that those routes are not always the shortest, but our perception of space makes us think that they are. Terrain morphology can incorporate both of these factors: spatial manipulation of the walking surface creates ridges and valleys that affect how we experience specific walking paths, and there is also a possibility of creating activities in spaces under and over the walking surface to which these paths lead.

The idea of this project is to form a new three-dimensional mesh, based on the existing access points to the Đeram market and existing walking routes through the market. Through this process, an inactive flat surface is transformed into an interesting and variable multifunctional space.

Đeram market can be approached from six streets whose intersections determine seven main access points. Connection of those points results in a network of shortest path through the site. These paths will guide the pedestrians through the space not necessarily as direct routes, but as the points of possible change in topography. Intersections of those lines are the points whose vertical displacement creates the final morphology. The terrain constructed in this fashion results in an attractive public space, and various possibilities for displacement of the intersection points provide many options for implementing activities over and under the created surface.

Morfologija terena kao putokaz

Na trase kretanja ljudi u urbanom okruženju najviše utiču prisustvo sadržaja i najbrži način da se do njih dođe. Istraživanja pokazuju da te trase nisu uvek najkraće, ali individualna percepcija prostora utiče da ih mi tako doživljavamo (Armeni i Chorianopoulos, 2013.). Na to, između ostalog, utiče i prisustvo sadržaja na samoj trasi, koji nas privlače da se krećemo baš tuda. Morfologija terena može da obuhvati oba ova faktora: prostornom manipulacijom površine po kojoj se ljudi kreću stvaraju se grbine i uvale koje utiču na lični doživljaj odgovarajuće putanje kretanja, a u prostorima koji se javljaju ispod pešačke površine otvara se mogućnost stvaranja sadržaja do kojih pomenute putanje vode.

Ideja projekta je da se u odnosu na postojeće pristupne tačke pijaci Đeram i postojeće trase kretanja po ovoj pijaci formira nova trodimenzionalna mreža iz koje će omogućiti da jedna ravna površina bez sadržaja postane zanimljiv i promenljiv multifunkcionalni prostor. Prostoru Đeram pijace pristupa se iz šest ulica koje međusobnim ukrštanjima određuju sedam glavnih pristupnih tačaka. Povezivanjem tih tačaka dobijaju se najkraće putanje prolaska kroz lokaciju. Ove putanje imale bi smisla samo ako bi navedeni prostor imao isključivo funkciju raskrsnice puteva. Kako to nije slučaj, već je potrebno uvesti bar pijacu i Organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO), one će imati funkciju usmeravanja korisnika, ali ne doslovno kao putanje, već kao mesta moguće promene u topografiji terena kojom se korisnici usmeravaju. Na njihovim presecima javile su se tačke čijim se vertikalnim smicanjem postiže odgovarajuća morfologija. Tako oblikovan teren predstavlja atraktivnu javnu površinu, a različite mogućnosti smicanja pomenutih tačaka preseka daju veliki broj opcija za stvaranje sadržaja na samoj površini ali i ispod nje.

Prisustvo dve karakteristične funkcije (pijaca i FAO) na istoj lokaciji, traži da se one na neki način odvoje. To je moguće uraditi prostorno, podelom lokacije na dva dela. Kao mesto podele izabran je jedini ortogonalni pravac koji lokaciju deli na veći, severozapadni i manji, jugoistočni deo. Osim što deli lokaciju, ovaj pravac povezuje Bulevar kralja Aleksandra i Đakovačku ulicu i predstavlja jedinu direktnu putanju za spuštanje od najvišeg do najnižeg dela lokacije. Ova putanja bila bi mesto direktnog pristupa glavnim sadržajima. Na taj način korisnicima je ipak ostavljen izbor da li će da prate igru u terenu na javnoj površini, ili će da prate konvencionalnu stazu do traženog sadržaja.

Ova podela vidljiva je i u prostornom rešenju obe funkcije. Objekat FAO ima karakteristike poslovnog objekta, u skladu sa svojom osnovnom namenom. Sastoji se iz tri etaže poslovnog prostora, i sve tri imaju pristup javnim površinama kojima su okružene (pijaca, trg i podeona prilazna staza). Prostor pijace oblikovan je prema potrebama karakterističnim za ovaj oblik javnog prostora – nalazi se na tri kaskadno poređane, natkrivene etaže otvorene ka nivoima trga. Ove kaskade se uklapaju u postojeću topografiju na lokaciji i čine da triangulisana površina trga sa Bulevara Kralja Aleksandra deluje neprekinuta iako postoje otvori kroz koje se sa te površine pristupa nivoima pijace.

Dakle, iako je izdeljena i na mnogim mestima otvorena, površina trga je jedinstvena i omogućava pristup svim funkcijama i prostorima. Pored toga, ova površina predstavlja i jedan od osnovnih podeonih elemenata – ona prostorno i simbolički deli projekat na prostor ispod i iznad, gde su ispod kontrola, trgovina i upravljanje resursima, kao bazični elementi, a iznad javna potrošnja, kao najočigledniji element u celokupnom putu hrane.